APP - Apartmani Pađen - Crikvenica - Hrvatska
☰ MENUAPP - Apartmani Pađen - Crikvenica - Hrvatska
Deutsch
Italiano
English
Hrvatski
O CRIKVENICI

Povijest Crikvenice seže sve do antičkih vremena... Pod antičkim nazivom Ad Turres, Crikvenica se spominje kao jedno od ključnih mjesta na rimskoj cesti iz Italije za Dalmaciju. Seoba Vizigota nakon 400. godine natjerala je lokalno stanovništvo da zašititu potraži na vrhovima brda. Tako je stanovništvo Ad Turresa našlo utočište unutar zidova prapovijesne gradine Kotor (Kod tor). Prestanak ratnih pustošenja omogućio je ponovno naseljavanje priobalja. Na lijevoj strani ušća rječice Dubračine sagrađena je mala crkvica posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Uz nju, knez Nikola IV Frankopan podiže 1412. godine veliku zgradu i daruje ju crkvenom redu pavlina. Ta je samostanska zgrada označila početak stvaranja Crikvenice, pa kneza Nikolu Frankopana možemo smatrati njenim utemeljiteljem, a Blažena Djevica Marija se smatra njenom zaštitnicom.

Danas je Crikvenica poznato turističko mjesto koje obiluje lijepim plažama, kulturno-povijesnom baštinom, te zabavom, osobito u ljetnim mjesecima. Također, zdravstvene dobrobiti za posjetitelje dolaze od povoljne klime i mediteranskog raslinja te bogatstva aerosoli u zraku Crikvenice.

Što vidjeti:

Muzej Grada Crikvenice
Crkvu uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkvu Sv. Antuna Padovanskog
Staro naselje Kotor
Ljubavnu cesticu
Rusku pravoslavnu crkvu
Meteorološku stanicu
Aqaurium
Kavranovo jezero


Povijest Crikvenice: (wikipedija):

Starom Crikvenicom smatra se naselje Kotor, smješteno na vrhu obližnjeg istoimenog brežuljka. Najstarije materijalne tragove čovjekovog življenja ostavilo je ilirsko stanovništvo, a od Rimljana ostao je naziv Ad turres, kojeg su Hrvati po doseljenju u ove krajeve preveli kao Kod tor (kod tornjeva).
Bilo je to veliko naselje sa župnom crkvom i pet manjih crkava. Godine 1776. silan požar uništio je cijeli Kotor. Župnik i dio crkvenih vrijednosti našli su utočište u Pavlinskom samostanu u Crikvenici. Najveći dio stanovnštva preselio je bliže moru, a nakon požara u Kotor se vratilo samo nekoliko obitelji. Danas je on ruševan i napušten.
Povijest Crikvenice povezana je i uvjetovana poviješću susjedne plodne udoline Vinodol. Iz ove velike zelene kolijevke, tijekom stoljeća su izrasla naselja uz obalu, prvo kao trgovačke luke, a zatim kao ribarska naselja te napose gradići i turistička mjesta.
Kontinuitet ljudskog življenja na ovim prostorima možemo pratiti unatrag više od 30 stoljeća. O tako dugoj naseljenosti svjedoče arheološki nalazi mačeva, kopalja, nakita te ostaci brojnih prapovijesnih naseobina, smještenih na zaravnjenim vrhovima brežuljaka nadomak mora. Prirodno zaštićene uvale pružale su utočište i rimskim trgovačkim brodovima, a jedna od takvih sigurnih luka bila je smještena u nekad plovnom, širokom ušću crikveničke rječice Dubračine. Tek površne arheološke procjene otkrivenih nalaza daju naslutiti da su luka i naselje stari najmanje 2000 godina.
Kasnoantički geograf Peutinger (4. st. poslije Krista) zabilježio je na ovim prostorima naselje Ad Turres, po kojem je u novije vrijeme nazvano poznato turističko naselje u Crikvenici.
U 8. stoljeću ove predjele naseljavaju Hrvati i u Vinodolu organiziraju svoju Župu koja se sastojala od slobodnih općina. U novu domovinu donose svoju duhovnu i materijalnu kulturu, o čijim dosezima svjedoče izuzetni primjerci osobne opreme i nakita, pronađeni u starohrvatskoj nekropoli Stranče - Gorica nedaleko Crikvenice. Bavili su se zemljoradnjom, stočarstvom i ribarstvom, a od zatečenog romanskog stanovništva prihvatili su vještinu uzgoja vinove loze te su i sam latinski naziv plodne udoline, Vallis vinearia, preveli u hrvatski Vinodol, dolina vina.
U srednjem vijeku, prostori današnje Crikvenice pripadali su Župi Vinodol kojom su gotovo 450 godina vladali Krčki knezovi poznatiji kao Frankapani. Godine 1225. ova kneževska obitelj dolazi u posjed Župe Vinodol i vlada njome sve do pogubljenja hrvatskih velikaša Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana u Bečkom Novom Mjestu (Wiener Neustadt) 1671. godine. Utemeljiteljem današnje Crikvenice smatra se knez Nikola IV. Frankapan. On je daleke 1412. godine dao sagraditi samostan za redovnike Sv. Pavla Pustinjaka na ušću rječice Dubračine u more, uz srednjovjekovnu crikvu - od čega je izveden naziv Crikvenica. Samostanska zgrada povezala je okolna ribarska naselja i postala središte javnog i kulturnog zivota. U novije vrijeme je u ovom povjesnom zdanju uređen Hotel Kaštel.

Sport, rekreacija i zabava:

- Crikveničke plaže osim iznimne ljepote, čistoće mora i blizine šetnica ukrašenih tipičnim mediteranskim biljkama, karakterizira i raznolikost u izgledu i sadržajima. Zahvaljujući visokokvalitetnoj čistoći mora, plaže u Crikvenici (Balustrada, Gradska plaža), Dramlju (Omorika) i Selcu (Poli mora, Rokan, bazeni Hotela Varaždin) su godinama nositelji Plave zastave, vrijednog europskog priznanja. Sportsko-rekreativni centri na plažama u ponudi imaju razne sadržaje na vodi (skijanje na vodi,wakeboard, kneeboard, vožnju padobranom i dr.), zatim vožnju gliserom, stolni tenis i odbojku na pijesku. Osim toga, posjetitelji mogu igratiminigolf, badminton, košarku i tenis na nekoliko teniskih terena.

- Adrenalin park Crikvenica – zabava za cijelu obitelj – paintball, sportsko penjanje, cageball i druge aktivnosti..

- Biciklističke staze vode od morske obale i sežu u Vinodolsku dolinu, daleko od glavnih prometnica, sve do šumskog zaleđa. Idealne su za bicikliste rekreativce, ali i za treninge natjecateljskih ekipa te utrke.

- Ronjenje - U Crikvenici i Selcu djeluju i ronilački klubovi, koji organiziraju tečajeve ronjenja.

- Izleti – turističke agencije i crikvenički brodari nude široki izbor izleta u bližu i dalju okolicu – Plitvice, Risnjak, Brijuni, otoci Krk i Rab itd...

Događanja:

- Maškare – u dane nakon novogodišnjeg slavlja počinju novi dani ludila i zabave – maškare koje tjeraju hladne dane i vode nas u proljeće. Tradicionalno, maškarana zbivanja počinj nakon blagdana Tri kralja i završavaju u utorak, dan prije Pepelnice što označava uvod u korizmu....
- Ribarski tjedan - Jedna od najstarijih crikveničkih manifestacija se tradicionalno održava krajem kolovoza. U vrijeme Ribarskoga tjedna se na crikveničkim pozornicama organizirju koncerti, predstave, nastupi folklornih skupina i klapa, a osim toga su posjetitelji imaju prilike pogledati zanimljive izložbe, likovne radionice i sportska natjecanja, uključiti se u igre na moru i pokazati koliko su vješti ribolovci u ribarenju s domaćinima. Veliku pozornost svake godine privlače i originalni gastronomski programi u kojima Crikveničani pripremaju tradicionalne riblje specijalitete za svoje posjetitelje.
- Primorska noć – primorske se noći održavaju u svim mjestima Crikveničke Rivijere a u sklopu nje se predstavljaju ekološki i prirodni proizvodi (domaći sir, maslinovo ulje, rakija, vino...), autohtoni suveniri te tradicionalni običaji, narodni plesovi i pjesme.


Gastronomija:

U crikveničkim ugostiteljskim objektima uz internacionalnu kuhinju, nude se i jela tradicionalne primorske kuhinje, odn. kuhinje naših nona. Osim standardnih ribljih i mesnih specijaliteta pripremljenih na sve načine, jela za ljubitelje vegetarijanske kuhinje, brze hrane i sladokusce, jedino se na crikveničkome području mogu kušati i Crikveničke rupice, Slani vinćoli na svetojelenski, Prežganica z baškoton na jakovarski, Frankopanska torta, Selački puhanci, tako da ponuda zadovoljava čak i najzahtjevnije gurmane. Ova su jela certificirana kao autohtona te se nude u ugostiteljskim objektima koji su zadovoljili uvjete za dobivanje certifikata autohtonog crikveničkog jela.

Klima:

Klima Crikvenice je među najpovoljnijim u Europi. Crikvenica se nalazi u zoni mediteranske klime s toplim suhim ljetima i blagim kišovitim zimama. Oborine su najčešće u kasnu jesen i zimi, no snijeg, magla i temperatura ispod 5°C su velika rijetkost. Zahvaljujući smjeru vjetrova iz sjeveroistočnog kvadranta do Crikvenice ne dopiru industrijska onečišćenja Sjevernog Jadrana. Za osjetljive osobe posebno valja istaknuti čist zrak bez štetnih alergena, smoga i industrijske prašine te čisto more.

Kako doći?

Automobilom: Crikvenica-Zagreb 156 km autocestom
Crikvenica -Pula 152 km magistralnom cestom
Crikvenica-Trst 117 km

Avionom: www.croatiaairlines.hr (Rijeka airport 42 km)
Autobusom: www.akz.hr
Vlakom: www.hznet.hr (do Rijeke 37 km)
Lokalne i međunarodne trajektne linije: www.jadrolinija.hr (do Rijeke 37 km)


Udaljenosti
od mora: 200 m
od centra: 800 m
od restorana: 100 m
od sportskih sadržaja: 300 m
od trgovine: 100 m
od zabavnih sadržaja: 200 m